Naučni skup posvećen književnom djelu pisca Žarka Komanina, u organizaciji Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori i Eparhije budimljansko – nikšićke održaće se naredne sedmice. Svečano otvaranje skupa naslovljenog „Kritička i poetska misao o književnoim djelu Žarka Komanina” biće u utorak, 23. juna u 9 časova u Knjižari Matice srpske u Podgorici.
Najavljeno je da će na skupu učestvovati mitropolit Amfilohije, vladika Joanikije, prof. dr Jovan Delić, prof. dr Petar Pijanović, književnik Dragan Lakićević, dr Marko Nedić, Duško Babić, prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Jelica Stojanović, doc. dr Goran Radonjić, prof. dr Živko Đurković, prof. dr Tiodor Rosić, prof. dr Siniša Jelušić, pjesnik Ranko Jovović, književnik Todor Živaljević Velički, pjesnik Andrija Radulović, publicista Veselin Matović i književnik Milutin Mićović.
Kako piše prof. dr Lidija Tomić Komaninovo književno djelo nosi i razvija teme bića i svijeta u žanrovski razuđenoj formi pripovijedaka, drama i romana. Teme ratnih sukoba i dioba razvija iz mitske perspektive zla i istorijski uvjerljivog konteksta rata. Komaninov poetski svijet, ističe dr Tomić, gradi se iz zavičaja srpskog jezika i kolijevke uspomena i sjećanja na egzistenciju totalitarnih ideologija i dogmatskog mišljenja, fikcionalno konstituisanog mozaika suprotstavljenih vojski, ideologija, očeva i sinova, braće i partijskih drugova, jednom riječju, različitih svjetova ljudskih zabluda i ideala, slabosti i žrtvovanja.
- Poetski svijet Žarka Komanina zasniva se na slojevitosti patrijarhalnih i tradicionalnih vrijednosti kolektivnog iskustva i moderno shvaćenog, apokaliptičnog nasilja jednoumlja nad saznanjem postojanja koje dolazi iz dubine biblijskog pamćenja, iz sjećanja na izgubljenog oca, iz pogroma jednog vremena o kojem Komanin govori i onda kada tematizuje zaborav, ono što je bilo i što se pričom gradi i vaskrsava. Posebna vrijednost Komaninove proze je njegov jezik, poetski bogat, melodičan i dramatično vezan za biće nesreće i nade, smrti i utjehe. Interesantno je uporediti tematsko-motivski i oblikovni model pripovijedanja, kao i status i raznolikost muških i ženskih likova, saglasnih kontrastima ljubavi i mržnje, uzvišenih i uništenih vrijednosti patrijarhalne porodice – piše dr Lidija Tomić.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
